Q: Kakav je postupak prijave za zdravstveno osiguranje? Koliko postupak traje?
Q: Dobila sam stipendiju za rad u inozemstvu. Mogu li zamrznuti radni odnos na svom radnom mjestu? Kako će to utjecati na doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje? Kako će to utjecati na moje pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical)?
Q: Trebaju li državljani Ruske Federacije vizu za ulazak u Republiku Hrvatsku?
Q: Bavim se određenim znanstvenim područjem i želio bih otići na doktorski studij u inozemstvo (u određenu ustanovu). Nudite li kakve mogućnosti financiranja?
Q: Kako će radni staž ostvaren u inozemstvu (Njemačka) utjecati na koeficijent plaće, odnosno na uvećanje plaće za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža?
Q: Kako pokrenuti postupak priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija?
Q: Kako ostvariti mirovinska prava iz inozemnog staža?
Q: Kako osnovati radno mjesto za znanstvenika-povratnika iz inozemstva?
Q: Kakav je postupak prijave za zdravstveno osiguranje? Koliko postupak traje?
A: Zdravstveno osiguranje je uvjet za reguliranje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj (čl. 52. Zakona o strancima, NN 79/07, 36/09) u pravilu za sve kategorije stranaca. Iznimno, stranci kojima se odobrava privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja ne moraju dokazivati da su zdravstveno osigurani prilikom reguliranja boravka (čl. 67. Zakona o strancima), već je zdravstveno osiguranje uvjet za sklapanje ugovora o gostovanju, pri čemu se mora raditi o osiguranju kojim su redovito obuhvaćeni i hrvatski državljani (čl. 7. st. 2. točka 3. Pravilnika o načinu utvrđivanja uvjeta za odobrenje privremenog boravka strancima u svrhu znanstvenog istraživanja, NN 42/08).
Sukladno Pravilniku o načinu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 31/07., 56/07., 96/07., 130/07., 33/08., 91/09., 4/10. i 69/10.), pravne i fizičke osobe obveznici plaćanja doprinosa i podnošenja prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, odnosno osigurane osobe kada su one obveznici podnošenja prijave, prijavu obvezno dostavljaju nadležnom područnom uredu Zavoda u roku od 15 dana od dana nastanka ili promjene okolnosti na osnovi kojih se stječe, mijenja ili prestaje status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Ako obveznici podnošenja prijave na obvezno zdravstveno osiguranje potonju ne podnesu u propisanom roku od 15 dana Zavod će na zahtjev osobe za koju nije podnesena prijava, odnosno po službenoj dužnosti na osnovi saznanja za činjenice koje su od značaja za stjecanje, promjenu ili prestanak statusa osigurane osobe rješenjem odlučiti o stjecanju, promjeni ili prestanku statusa osiguranika, odnosno osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju u vremenu od ovjere prijave na obvezno zdravstveno osiguranje do dana izdavanja iskaznice zdravstveno osigurane osobe, osigurana osoba dokazuje svojim primjerkom prijave na obvezno zdravstveno osiguranje ovjerene od strane ovlaštenog radnika Zavoda.
Kad se podnese zahtjev za priznavanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju na šalteru područnog ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ako je priložena propisana dokumentacija za osiguranu osobe za utvrđivanje statusa, odmah se izdaje ovjerena kopija prijave na obvezno zdravstveno osiguranje.
Q: Dobila sam stipendiju za rad u inozemstvu. Mogu li zamrznuti radni odnos na svom radnom mjestu? Kako će to utjecati na doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje? Kako će to utjecati na moje pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical)?
A: Sukladno čl. 66 Zakonu o radu NN broj 149/09:
(1) Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.
(2) Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.
Dakle, poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Neplaćeni dopust nije pravo radnika koje poslodavac mora dati, nego o volji poslodavca ovisi hoće li neplaćeni dopust odobriti ili ne. S druge strane, Zakon ne postavlja nikakva ograničenja glede neplaćenog dopusta, pa ne navodi posebne razloge zbog kojih se može odobriti neplaćeni dopust, a niti ograničenja trajanja neplaćenog dopusta, što znači da neplaćeni dopust može trajati onoliko koliko se radnik i poslodavac dogovore. Prema tome, o neplaćenom dopustu trebate razgovarati s poslodavcem, objasniti mu razloge i pokušati se s njime dogovoriti. Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa i u vezi radnog odnosa miruju, a poslodavac će napraviti odjavu sa zdravstvenog i mirovinskog osiguranja za radnika za vrijeme neplaćenog dopusta.
Ukoliko radite u sustavu znanosti i visokog obrazovanja primjenjuje se Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN 93/08).
U članku 41 ovog ugovora navodi se:
1) Zaposleniku se može na njegov zahtjev odobriti plaćeni ili neplaćeni dopust radi:
– znanstvenog ili stručnog usavršavanja,
– sudjelovanja u radu znanstvenih ustanova ili međunarodnih organizacija.
2) Zaposleniku se dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti ako je predviđen planom znanstvene i stručne djelatnosti ustanove.
Ograničenja ove odredbe navedena su u člancima 42, 44, 45.
Plaćeni dopust može trajati jednu godinu. Sukladno tumačenju Povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (pdf): "U preostalom trajanju usavršavanja (poslijediplomskog studija, poslijedoktorskog usavršavanja), dakle poslije plaćenog dopusta od godine dana, ustanova treba zaposleniku u skladu s člankom 42. stavkom 3. Kolektivnog ugovora uplaćivati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje na iznos plaće koju je primao temeljem ugovora o radu i rješenja o plaći, na način da ga ne odjavljuje sa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Dakle, ustanova zaposleniku u preostalom trajanju usavršavanja uplaćuje doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ali mu ne isplaćuje neto iznos plaće. Sredstva za uplatu navedenih doprinosa osigurava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa."
Slobodna studijska godina (sabbatical) regulirana je u čl. 43 Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje:
1) Nastavniku ili znanstveniku može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical) uz naknadu osnovne plaće za znanstveno i stručno usavršavanje ili za znanstveno-stručni rad.
2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka zaposlenici imaju pravo koristiti jednom u svakih sedam godina i to nakon 6 neprekinuto provedenih godina rada u ustanovi.
3) Ako zaposlenik raskine ugovor o radu za vrijeme korištenja studijske godine dužan je poslodavcu nadoknaditi troškove.
Plaćeni i neplaćeni dopust te sabbatical se međusobno ne isključuju, što znači da uzimanje dopusta ne prekida rok od 6 godina rada i možete koristiti sve mogućnosti u onim okvirima koji su propisani uz prethodnu suglasnost poslodavca.
Međutim, svaka ustanova također može imati svoj pravilnik te se potrebno upoznati s tamo navedenim odredbama!
Q: Trebaju li državljani Ruske Federacije vizu za ulazak u Republiku Hrvatsku?
A: Državljani Ruske Federacije u slučaju privatnog posjeta ne trebaju vizu za ulazak u RH ukoliko posjeduju jamstveno pismo u originalu, ovjereno kod javnog bilježnika. Jamstveno pismo u pravilu pišu državljani RH. Međutim postoji iznimka ukoliko drugi stranac već ima odobren privremeni ili stalni boravak u RH - on tada ima pravo i sam napisati jamstveno pismo.
U slučaju turističkog posjeta, potreban je vaučer umjesto vize.
Q: Bavim se određenim znanstvenim područjem i želio bih otići na doktorski studij u inozemstvo (u određenu ustanovu). Nudite li kakve mogućnosti financiranja?
A: Niti EURAXESS niti PEOPLE program kao takvi ne nude mogućnost financiranja studija ili istraživanja. No, možete i na središnjem EURAXESS portalu i na ovoj stranici pretražiti oglase za poslove i stipendije i možda pronaći nešto što odgovara Vašim potrebama. Također je preporučljivo pogledati mogućnosti koje nude Fond Jedinstvo uz pomoć znanja te Nacionalna zaklada za znanost. Sretno!
