Croatian EURAXESS portal
Sitemap
Home page > FAQ
HR EN
EURAXESS - RESEARCHES IN MOTION
EURAXESS CROATIA
Home
What is EURAXESS ?
About Us
News
Foreign Researchers
Outgoing Researchers
Jobs
EURAXESS for industries
Contact
FAQ

Ažurirano: listopad 2014.

Podaci iz ovog teksta trebaju se koristiti samo u informativne svrhe. Preporuke u ovom tekstu ne zamjenjuju službene izvore informacija, te se uvijek treba voditi za informacijama službenih tijela.

Q: Kakav je postupak prijave za zdravstveno osiguranje? Koliko postupak traje?

Q: Dobila sam stipendiju za rad u inozemstvu. Mogu li zamrznuti radni odnos na svom radnom mjestu? Kako će to utjecati na doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje? Kako će to utjecati na moje pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical)?

Q: Trebaju li državljani Ruske Federacije vizu za ulazak u Republiku Hrvatsku?

Q: Bavim se određenim znanstvenim područjem i želio bih otići na doktorski studij u inozemstvo (u određenu ustanovu). Nudite li kakve mogućnosti financiranja?

Q: Kako će radni staž ostvaren u inozemstvu (Njemačka) utjecati na koeficijent plaće, odnosno na uvećanje plaće za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža?

Q: Kako pokrenuti postupak priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija?

Q: Kako ostvariti mirovinska prava iz inozemnog staža? 

Q: Na koji način znanstvene organizacije u Republici Hrvatskoj mogu lakše zaposliti znanstvenike radi suradnje na određenom znanstvenom projektu?

Q: Na koji način zaposliti i regulirati boravak znanstvenika koji su državljani EU zemalja s kojima Republika Hrvatska nema uvedena nikakva ograničenja zaopošljavanja?

Q: Gdje sve znanstvena organizacija mora objaviti natječaj za znanstvena radna mjesta?
 

Q: Kakav je postupak prijave za zdravstveno osiguranje? Koliko postupak traje?

A: Zdravstveno osiguranje je uvjet za reguliranje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj, u pravilu za sve kategorije stranaca. Iznimno, stranci (državljani trećih država i državljani onih EU zemalja s kojima Republika Hrvatska ima uvedeno uzajamno ograničenje zapošljavanja) kojima se odobrava privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja ne moraju dokazivati da su zdravstveno osigurani prilikom reguliranja boravka (čl. 64. Zakona o strancima), već je zdravstveno osiguranje uvjet za sklapanje ugovora o gostovanju, pri čemu se mora raditi o osiguranju kojim su redovito obuhvaćeni i hrvatski državljani (čl. 13. st. 2. Pravilnika o načinu utvrđivanja uvjeta za odobrenje privremenog boravka strancima u svrhu znanstvenog istraživanja, Narodne novine broj 92/12., 22/13.).

Sukladno Pravilniku o načinu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 82/14.) pravne i fizičke osobe su obveznici plaćanja doprinosa i podnošenja prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, odnosno osigurane osobe kada su one obveznici podnošenja prijave. Prijavu obvezno dostavljaju nadležnoj područnoj službi Zavoda u roku od 8 dana od dana nastanka ili promjene okolnosti na osnovi kojih se stječe, mijenja ili prestaje status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Ako obveznici podnošenja prijave na obvezno zdravstveno osiguranje potonju ne podnesu u propisanom roku od 8 dana Zavod će na zahtjev osobe za koju nije podnesena prijava, odnosno po službenoj dužnosti na osnovi saznanja za činjenice koje su od značaja za stjecanje, promjenu ili prestanak statusa osigurane osobe rješenjem odlučiti o stjecanju, promjeni ili prestanku statusa osiguranika, odnosno osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju u vremenu od ovjere prijave na obvezno zdravstveno osiguranje do dana izdavanja iskaznice zdravstveno osigurane osobe, osigurana osoba dokazuje svojim primjerkom prijave na obvezno zdravstveno osiguranje ovjerene od strane ovlaštenog radnika Zavoda.

Kad se podnese zahtjev za priznavanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju na šalteru područnog ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ako je priložena propisana dokumentacija za osiguranu osobe za utvrđivanje statusa, odmah se izdaje ovjerena kopija prijave na obvezno zdravstveno osiguranje.



Q: Dobila sam stipendiju za rad u inozemstvu. Mogu li zamrznuti radni odnos na svom radnom mjestu? Kako će to utjecati na doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje? Kako će to utjecati na moje pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical)?

A: Sukladno čl. 86. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14.) radnik ima pravo na plaćeni dopust:

(1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji.

(2) Radnik ima pravo na dopust iz stavka 1. ovoga članka u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Posebni zakoni (primjerice Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) i kolektivni ugovori (primjerice ranije važeći Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje) sadrže dodatne odredbe o plaćenom dopustu i sabbaticalu.

Zakon o radu je krovni zakon koji regulira radne odnose te osim odredbi o plaćenom dopustu sadrži i osnovne odredbe o neplaćenom dopustu (članak 87.)

(1) Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

(2) Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

Dakle, poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Neplaćeni dopust nije pravo radnika koje poslodavac mora dati, nego o volji poslodavca ovisi hoće li neplaćeni dopust odobriti ili ne. S druge strane, Zakon ne postavlja nikakva ograničenja glede neplaćenog dopusta, pa ne navodi posebne razloge zbog kojih se može odobriti neplaćeni dopust, a niti ograničenja trajanja neplaćenog dopusta, što znači da neplaćeni dopust može trajati onoliko koliko se radnik i poslodavac dogovore. Prema tome, o neplaćenom dopustu trebate razgovarati s poslodavcem, objasniti mu razloge i pokušati se s njime dogovoriti. Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa i u vezi radnog odnosa miruju, a poslodavac će napraviti odjavu sa zdravstvenog i mirovinskog osiguranja za radnika za vrijeme neplaćenog dopusta te za poslodavca u tom razdoblju ne nastaju nikakvi troškovi. U slučaju da se na Vas primjenjuju posebni zakoni ili kolektivni ugovor (kao što je slučaj sa znanstvenicima), morate i njih konzultirati, jednako kao i interna pravila Vašeg poslodavca koja se moraju zasnivati na ovim nadređenim aktima.

U Hrvatskoj trenutno ne postoji kolektivni ugovor za zaposlenike u znanosti i visokom obrazovanju te je o svim radnopravnim pitanjima nužno konzultirati spomenute zakone (Zakon o radu i Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) te interna pravila koja su u skladu s ovim zakonima.



Q: Trebaju li državljani Ruske Federacije vizu za ulazak u Republiku Hrvatsku?

A: Od 1.7.2013. godine državljani Ruske Federacije trebaju vizu za ulazak i boravak u Republici Hrvatskoj. Jednako vrijedi i za hrvatske državljane koji namjeravaju boraviti u Ruskoj Federaciji. Službene informacije o viznim uvjetima mogu se pronaći na stranicama ministarstva za vanjske poslove. 



Q: Bavim se određenim znanstvenim područjem i želio bih otići na doktorski studij u inozemstvo (u određenu ustanovu). Nudite li kakve mogućnosti financiranja?

A: EURAXESS program kao takav ne nudi mogućnost financiranja studija ili istraživanja. No, možete pretražiti oglase za poslove i stipendije na središnjem EURAXESS portalu i na ovoj stranici te možda pronaći nešto što odgovara Vašim potrebama. Također  je preporučljivo pogledati mogućnosti koje nude Fond Jedinstvo uz pomoć znanja te Hrvatska zaklada za znanost. Sretno!



Q: Kako će radni staž ostvaren u inozemstvu (Njemačka) utjecati na koeficijent plaće, odnosno na uvećanje plaće za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža?

A: Ukoliko sa stranom državom (kao što je slučaj s Njemačkom) Republika Hrvatska ima potpisan ugovor o socijalnom osiguranju, staž ostvaren u inozemstvu može se priznati u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, te se tako ostvaruju mirovinska prava.
No, što se tiče uvećanja plaće za 0,5%, to pitanje nije regulirano u prijašnjem Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje.
Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje stoga je uputilo na zaključak Komisije za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, br. 403., koji glasi: "Staž ostvaren u inozemstvu ne računa se za uvećanje plaće za 0,5% za svaku godinu radnog staža."



Q: Kako pokrenuti postupak priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija?

A: Priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije, uključujući magistarski/poslijediplomski studij, kao i stupanj doktora znanosti, može se vršiti radi zapošljavanja (stručno priznavanje) ili radi nastavka obrazovanja (akademsko priznavanje) u Republici Hrvatskoj, sukladno Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine br. 158/03., 198/03., 138/06., 45/11.).
Za akademsko priznavanje kvalifikacija nadležna su sveučilišta. Na svakom sveučilištu osnovan je Ured za akademsko priznavanje (popis Ureda s kontakt podacima), a pregled postupka možete vidjeti ovdje.
Stručno priznavanje visokoškolske kvalifikacije vrši Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a postupak je opisan ovdje.

 

Q: Kako ostvariti mirovinska prava iz inozemnog staža?

A: Zahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu podnose oni osiguranici koji su radili u inozemstvu, a u sljedećih pet godina ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja. Postupak ostvarivanja prava opisan je na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Ovaj zahtjev vrijedi za primjenu međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Republika Hrvatska ove ugovore primjenjuje sa sljedećim državama:

Australijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Kanadom, Kanadskom pokrajinom Quebec, Makedonijom, Srbijom i Turskom.

Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju štite prava hrvatskih građana koji su zaposleni ili borave u inozemstvu, kao i članova njihovih obitelji te na temelju njih oni ostvaruju svoja prava na temelju rada, odnosno osiguranja u inozemstvu, a time i na odgovarajuće oblike socijalne sigurnosti (mirovinsko i zdravstveno osiguranje i slično). Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju, prema Ustavu Republike Hrvatske, dio su unutarnjeg pravnog poretka, a po pravnoj su snazi iznad zakona (lex specialis) te prema tome imaju prednost pred domaćim zakonodavstvom.

Od 1. srpnja 2013., odnosno od dana pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, dvostrani ugovori s državama članicama Europske unije zamijenjeni su pravnim propisima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Uredbe (EZ) 883/2004, (EZ) 987/2009, (EZ) 988/2009, (EU) 1231/2010, (EZ) 1244/2010, (EZ) 465/2012) i (EU) 1224/12.
Također, Norveška, Island i Lihtenštajn kao države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) primjenjuju uredbe EU za koordinaciju u odnosima s Republikom Hrvatskom počevši od 12. travnja 2014. te od tog dana dvostrani ugovor s Norveškom zamijenjen je uredbama EU.

Postupak priznanja inozemnog mirovinskog staža opisan je ovdje.



Q: Na koji način znanstvene organizacije u Republici Hrvatskoj mogu lakše zaposliti znanstvenike (državljane trećih država te državljane EU zemalja s kojima Republika Hrvatska ima uvedeno uzajamno ograničenje zapošljavanja) radi suradnje na znanstvenom projektu (ugošćavanje stranih znanstvenika)?

A: Strani znanstvenici se radi istraživanja u sklopu određenih znanstvenih projekata zapošljavaju na određeno vrijeme. Prije početka rada nužno je od nadležnih vlasti (Ministarstvo unutarnjih poslova) ishoditi dozvolu za takav rad. Za strane znanstvenike (koji dolaze iz trećih država te onih EU država s kojima Republika Hrvatska ima uvedeno uzajamno ograničenje zapošljavanja do 30.6.2015.) predviđena je pojednostavljena procedura ishođenja privremenog boravka u svrhu znanstvenog istraživanja koja zamjenjuje klasičnu dozvolu za boravak i rad (tj. radnu dozvolu kako se uobičajeno naziva).

Međutim, za početak pravna osoba/znanstvena organizacija koja namjerava ugostiti stranog znanstvenika mora od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta zatražiti odobrenje za ugošćavanje stranih istraživača u svrhu znanstvenoga istraživanja (ukoliko će pravna osoba ugošćavati veći broj znanstvenika u narednim godinama, može se zatražiti i akreditacija koja omogućuje ugošćavanje u razdoblju od 5 godina).

Ovo odobrenje Ministarstva preduvjet je za zaključivanje ugovora o gostovanju između stranog istraživača i pravne osobe s ciljem ishođenja odobrenja privremenog boravka u svrhu znanstvenog istraživanja. Sukladno članku 14. Pravilnika o načinu utvrđivanja uvjeta za odobrenje privremenog boravka strancima u svrhu znanstvenog istraživanja (Narodne novine broj 92/12., 22/13.) ugovor o gostovanju ima učinke ugovora o radu ukoliko sadrži sve bitne sastojke ugovora o radu iz Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14.). Drugim riječima, takav ugovor o gostovanju dovoljan je za zapošljavanje i prijavu stranog znanstvenika na zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Međutim moguće je sklopiti ugovor o gostovanju sa stranim znanstvenikom (koji prvenstveno služi za ishođenje privremenog boravka u svrhu znanstvenog istraživanja) te posebno ugovor o radu na određeno vrijeme (koji prvenstveno služi za zasnivanje radnog odnosa te prijavu na zdravstveno i mirovinsko osiguranje).

Više informacija o proceduri ugošćavanja stranog znanstvenika koji je državljanin treće države ili države EU s kojom Republika Hrvatska ima uvedeno uzajamno ograničenje zapošljavanja pročitajte na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje izdaje odobrenje za ugošćavanje ili akreditaciju za ugošćavanje pravnim osobama koje se bave znanstvenom djelatnošću.



Q: Na koji način zaposliti i regulirati boravak znanstvenika koji su državljani EU zemalja s kojima Republika Hrvatska nema uvedena nikakva ograničenja zaopošljavanja?

A: Od 1.7.2013. godine kada je Republika Hrvatska postala punopravna članica Europske unije olakšano je zapošljavanje njezinih građana u Republici Hrvatskoj, kao i obrnuto.

Ipak, neke su zemlje uvele privremeno ograničenje zapošljavanja (koje vrijedi do 30.6.2015. uz mogućnost produženja za još pet godina) na što je Republika Hrvatska odgovorila istovrsnim mjerama. Drugim riječima, za zapošljavanje hrvatskih građana u tim zemljama još uvijek vrijede prijašnji propisi o zapošljavanju stranaca (odnosno propisi koji vrijede za državljane trećih država). Dakle, hrvatskim građanima bit će potrebna klasična dozvola za boravak i rad ili druga dozvola kojom se regulira rad u određenoj državi. Popis država s kojima je Republika Hrvatska uvela ograničenja možete pronaći na službenim stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Radi se o ukupno 13 europskih država (npr. Njemačka, Austrija, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Slovenija, Španjolska itd.).

Međutim, u svim ostalim europskim državama (primjerice u Švedskoj, Finskoj, Irskoj, Češkoj itd.) hrvatski građani mogu se vrlo jednostavno zaposliti. Jednako vrijedi i za državljane tih država koji se žele zaposliti u Republici Hrvatskoj, kao što su primjerice znanstvenici. Glava X. Zakona o strancima (Narodne novine broj 130/11, 74/13) sadrži odredbe koje se odnose na državljane Europskog gospodarskog prostora/EGP-a (a koji najvećim dijelom uključuje i državljane Europske unije). Konkretno, članak 153. stavak 2. kaže kako državljanin države članice EGP-a i članovi njegove obitelji mogu u Republici Hrvatskoj raditi i pružati usluge bez dozvole za boravak i rad, odnosno bez potvrde o prijavi rada.

Ipak, potrebno je izvršiti prijavu rada (različito od traženja dozvole za rad). Državljaninu države članice EGP-a izdat će se potvrda o prijavi privremenog boravka u svrhu rada ako ima: 1) valjanu osobnu iskaznicu ili putnu ispravu te 2) potvrdu o radnom odnosu ili dokaz da je samostalni djelatnik. Državljanin države članice EGP-a dužan je u roku od 8 dana od isteka 3 mjeseca boravka u Republici Hrvatskoj prijaviti privremeni boravak u nadležnoj policijskoj postaji/policijskoj upravi, bilo u svrhu rada, bilo u neku drugu svrhu.

Državljanima EGP-a (bez obzira na eventualno uzajamno ograničenje zapošljavanja) nije potrebna viza ili odobrenje boravka za ulazak i boravak u Republici Hrvatskoj do 3 mjeseca. Također, nije nužna niti prijava adrese/boravišta ukoliko osoba namjerava boraviti u Republici Hrvatskoj do 3 mjeseca (tzv. kratkotrajni boravak).



Q: Gdje sve znanstvena organizacija mora objaviti natječaj za znanstvena radna mjesta?

A: Od izmjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14) iz 2013. godine javne znanstvene organizacije dužne su javne natječaje za znanstvena (znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju), suradnička (asistent i poslijedoktorand) i stručna radna mjesta (stručni suradnik, viši stručni suradnik, stručni savjetnik) objaviti u Narodnim novinama, dnevnom tisku, na službenim internetskim stranicama organizacije te na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskog istražvačkog prostora (EURAXESS Jobs portal), kako kaže članak 40. navedenog zakona. Također, za razliku od prijašnjih 8 dana, javni natječaj sada mora biti otvoren najmanje 30 dana. Jednako vrijedi i za natječaje za znanstveno-nastavna te umjetničko-nastavna radna mjesta (docent, izvanredni profesor, redoviti profesor, redoviti profesor u trajnom zvanju) prema članku 95. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ali i za nastavna i stručna radna mjesta na visokim učilištima. 

Natječaje za izbor u znanstvena zvanja nije nužno objavljivati na EURAXESS Jobs portalu budući da se u tom slučaju ne radi o natječaju za radno mjesto, a portal služi isključivo za objavu znanstvenih radnih mjesta.