Croatian EURAXESS portal
Sitemap
Home page > FAQ
HR EN
EURAXESS - RESEARCHES IN MOTION
EURAXESS CROATIA
Home
What is EURAXESS ?
About Us
News
Foreign Researchers
Outgoing Researchers
Jobs
EURAXESS for industries
Contact
FAQ

Ažurirano: svibanj 2010.

Podaci iz ovog teksta trebaju se koristiti samo u informativne svrhe. Preporuke u ovom tekstu ne zamjenjuju službene izvore informacija, te se uvijek treba voditi za informacijama službenih tijela. Informacije u tekstu ne podliježu građansko-pravnoj i kazneno-pravnoj odgovornosti.

Q: Kakav je postupak prijave za zdravstveno osiguranje? Koliko postupak traje?

Q: Dobila sam stipendiju za rad u inozemstvu. Mogu li zamrznuti radni odnos na svom radnom mjestu? Kako će to utjecati na doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje? Kako će to utjecati na moje pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical)?

Q: Trebaju li državljani Ruske Federacije vizu za ulazak u Republiku Hrvatsku?

Q: Bavim se određenim znanstvenim područjem i želio bih otići na doktorski studij u inozemstvo (u određenu ustanovu). Nudite li kakve mogućnosti financiranja?

Q: Kako će radni staž ostvaren u inozemstvu (Njemačka) utjecati na koeficijent plaće, odnosno na uvećanje plaće za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža?

Q: Kako pokrenuti postupak priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija?

Q: Kako ostvariti mirovinska prava iz inozemnog staža?

Q: Kako osnovati radno mjesto za znanstvenika-povratnika iz inozemstva?


 

Q: Kakav je postupak prijave za zdravstveno osiguranje? Koliko postupak traje?

A: Zdravstveno osiguranje je uvjet za reguliranje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj (čl. 52. Zakona o strancima, NN 79/07, 36/09) u pravilu za sve kategorije stranaca. Iznimno, stranci kojima se odobrava privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja ne moraju dokazivati da su zdravstveno osigurani prilikom reguliranja boravka (čl. 67. Zakona o strancima), već je zdravstveno osiguranje uvjet za sklapanje ugovora o gostovanju, pri čemu se mora raditi o osiguranju kojim su redovito obuhvaćeni i hrvatski državljani (čl. 7. st. 2. točka 3. Pravilnika o načinu utvrđivanja uvjeta za odobrenje privremenog boravka strancima u svrhu znanstvenog istraživanja, NN 42/08).

Sukladno Pravilniku o načinu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 31/07., 56/07., 96/07., 130/07., 33/08., 91/09., 4/10. i 69/10.), pravne i fizičke osobe obveznici plaćanja doprinosa i podnošenja prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, odnosno osigurane osobe kada su one obveznici podnošenja prijave, prijavu obvezno dostavljaju nadležnom područnom uredu Zavoda u roku od 15 dana od dana nastanka ili promjene okolnosti na osnovi kojih se stječe, mijenja ili prestaje status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Ako obveznici podnošenja prijave na obvezno zdravstveno osiguranje potonju ne podnesu u propisanom roku od 15 dana Zavod će na zahtjev osobe za koju nije podnesena prijava, odnosno po službenoj dužnosti na osnovi saznanja za činjenice koje su od značaja za stjecanje, promjenu ili prestanak statusa osigurane osobe rješenjem odlučiti o stjecanju, promjeni ili prestanku statusa osiguranika, odnosno osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju u vremenu od ovjere prijave na obvezno zdravstveno osiguranje do dana izdavanja iskaznice zdravstveno osigurane osobe, osigurana osoba dokazuje svojim primjerkom prijave na obvezno zdravstveno osiguranje ovjerene od strane ovlaštenog radnika Zavoda.

Kad se podnese zahtjev za priznavanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju na šalteru područnog ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ako je priložena propisana dokumentacija za osiguranu osobe za utvrđivanje statusa, odmah se izdaje ovjerena kopija prijave na obvezno zdravstveno osiguranje.

Q: Dobila sam stipendiju za rad u inozemstvu. Mogu li zamrznuti radni odnos na svom radnom mjestu? Kako će to utjecati na doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje? Kako će to utjecati na moje pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical)?

A: Sukladno čl. 66 Zakonu o radu NN broj 149/09:

(1) Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

(2) Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

Dakle, poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Neplaćeni dopust nije pravo radnika koje poslodavac mora dati, nego o volji poslodavca ovisi hoće li neplaćeni dopust odobriti ili ne. S druge strane, Zakon ne postavlja nikakva ograničenja glede neplaćenog dopusta, pa ne navodi posebne razloge zbog kojih se može odobriti neplaćeni dopust, a niti ograničenja trajanja neplaćenog dopusta, što znači da neplaćeni dopust može trajati onoliko koliko se radnik i poslodavac dogovore. Prema tome, o neplaćenom dopustu trebate razgovarati s poslodavcem, objasniti mu razloge i pokušati se s njime dogovoriti. Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa i u vezi radnog odnosa miruju, a poslodavac će napraviti odjavu sa zdravstvenog i mirovinskog osiguranja za radnika za vrijeme neplaćenog dopusta.

Ukoliko radite u sustavu znanosti i visokog obrazovanja primjenjuje se Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN 93/08).

U članku 41 ovog ugovora navodi se:

1) Zaposleniku se može na njegov zahtjev odobriti plaćeni ili neplaćeni dopust radi:
– znanstvenog ili stručnog usavršavanja,
– sudjelovanja u radu znanstvenih ustanova ili međunarodnih organizacija.
2) Zaposleniku se dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti ako je predviđen planom znanstvene i stručne djelatnosti ustanove.

Ograničenja ove odredbe navedena su u člancima 42, 44, 45.

Plaćeni dopust može trajati jednu godinu. Sukladno tumačenju Povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (pdf): "U preostalom trajanju usavršavanja (poslijediplomskog studija, poslijedoktorskog usavršavanja), dakle poslije plaćenog dopusta od godine dana, ustanova treba zaposleniku u skladu s člankom 42. stavkom 3. Kolektivnog ugovora uplaćivati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje na iznos plaće koju je primao temeljem ugovora o radu i rješenja o plaći, na način da ga ne odjavljuje sa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Dakle, ustanova zaposleniku u preostalom trajanju usavršavanja uplaćuje doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ali mu ne isplaćuje neto iznos plaće. Sredstva za uplatu navedenih doprinosa osigurava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa."

Slobodna studijska godina (sabbatical) regulirana je u čl. 43 Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje:
1) Nastavniku ili znanstveniku može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical) uz naknadu osnovne plaće za znanstveno i stručno usavršavanje ili za znanstveno-stručni rad.
2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka zaposlenici imaju pravo koristiti jednom u svakih sedam godina i to nakon 6 neprekinuto provedenih godina rada u ustanovi.
3) Ako zaposlenik raskine ugovor o radu za vrijeme korištenja studijske godine dužan je poslodavcu nadoknaditi troškove.

Plaćeni i neplaćeni dopust te sabbatical se međusobno ne isključuju, što znači da uzimanje dopusta ne prekida rok od 6 godina rada i možete koristiti sve mogućnosti u onim okvirima koji su propisani uz prethodnu suglasnost poslodavca.

Međutim, svaka ustanova također može imati svoj pravilnik te se potrebno upoznati s tamo navedenim odredbama!


Q: Trebaju li državljani Ruske Federacije vizu za ulazak u Republiku Hrvatsku?

A: Državljani Ruske Federacije u slučaju privatnog posjeta ne trebaju vizu za ulazak u RH ukoliko posjeduju jamstveno pismo u originalu, ovjereno kod javnog bilježnika. Jamstveno pismo u pravilu pišu državljani RH. Međutim postoji iznimka ukoliko drugi stranac već ima odobren privremeni ili stalni boravak u RH - on tada ima pravo i sam napisati jamstveno pismo.

U slučaju turističkog posjeta, potreban je vaučer umjesto vize.


Q: Bavim se određenim znanstvenim područjem i želio bih otići na doktorski studij u inozemstvo (u određenu ustanovu). Nudite li kakve mogućnosti financiranja?

A: Niti EURAXESS niti PEOPLE program kao takvi ne nude mogućnost financiranja studija ili istraživanja. No, možete i na središnjem EURAXESS portalu i na ovoj stranici pretražiti oglase za poslove i stipendije i možda pronaći nešto što odgovara Vašim potrebama. Također  je preporučljivo pogledati mogućnosti koje nude Fond Jedinstvo uz pomoć znanja te Nacionalna zaklada za znanost. Sretno!

 

Q: Kako će radni staž ostvaren u inozemstvu (Njemačka) utjecati na koeficijent plaće, odnosno na uvećanje plaće za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža?

A: Ukoliko sa stranom državom (kao što je slučaj s Njemačkom) Republika Hrvatska ima potpisan ugovor o socijalnom osiguranju, staž ostvaren u inozemstvu može se u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje upisati u radnu knjižicu, te se tako ostvaruju mirovinska prava.
No, što se tiče uvećanja plaće za 0,5%, to pitanje nije regulirano u Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje.
Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje stoga upućuje na zaključak Komisije za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, br. 403., koji glasi: "Staž ostvaren u inozemstvu ne računa se za uvećanje plaće za 0,5% za svaku godinu radnog staža."

 

Q: Kako pokrenuti postupak priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija?

A: Priznavanje inozemne visokoškolske kvalifikacije, uključujući magistarski/poslijediplomski studij, kao i stupanj doktora znanosti, može se vršiti radi zapošljavanja (stručno priznavanje) ili radi nastavka obrazovanja (akademsko priznavanje) u Republici Hrvatskoj, sukladno Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 158/03, 198/03, 138/06).
Za akademsko priznavanje kvalifikacija nadležna su sveučilišta. Na svakom sveučilištu osnovan je Ured za akademsko priznavanje (popis Ureda s kontakt podacima), a pregled postupka možete vidjeti ovdje.
Stručno priznavanje visokoškolske kvalifikacije vrši Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a postupak je opisan ovdje.

 

Q: Kako ostvariti mirovinska prava iz inozemnog staža?

A: Zahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu podnose oni osiguranici koji su radili u inozemstvu, a u sljedećih pet godina ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja. Postupak ostvarivanja prava opisan je na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Ovaj zahtjev vrijedi za primjenu međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Republika Hrvatska ove ugovore primjenjuje sa sljedećim državama:

Australijom, Austrijom, Belgijom, Bosnom i Hercegovinom, Bugarskom, Crnom Gorom, Češkom, Danskom, Francuskom, Italijom, Luksemburgom, Kanadom, Mađarskom, Makedonijom, Nizozemskom, Njemačkom, Norveškom, Poljskom, Slovenijom, Slovačkom, Srbijom, Švedskom, Švicarskom i Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Ugovor o socijalnom osiguranju s Turskom je potpisan, ali još nije stupio na snagu, a u tijeku su pregovori s Poljskom, Novim Zelandom, Čileom, Rumunjskom i Argentinom.
Postupak ostvarivanja prava iz međunarodnih ugovora opisan je ovdje.

 

Q: Kako osnovati radno mjesto za znanstvenika-povratnika iz inozemstva?

A: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pokrenulo je 2004. godine postupak za hitno rješavanje molbi za povratak onih znanstvenika koji su neosporno dokazali znanstvenu izvrsnost i/ili potencijal (mladi znanstvenici), a čiji bi povratak bio doprinos razvoju Sveučilišta na strateškim pravcima i/ili riješio deficit kadra u postojećim programima.
Detaljni postupak možete pročitati u okružnici Ministra rektorima sveučilišta.